Poseban sjaj koji stvara sedef nježnim primamljivim zračenjem čini ljudski ten ljepšim od bilo kojeg drugog dragulja.
Njihovu prirodnu ljepotu čovjek ne poboljšava. Stoga biser ima legendarno mjesto u povijesti, romantici i predanju.
Izgled i vrijednost, nakit od bisera
Biseri mogu biti različitih boja, od bijele i krem do crne, ružičaste i plave.
Kvaliteta bisera određuje se sjajem, veličinom, oblikom i bojom. Prirodni biseri često imaju veću vrijednost od kultiviranih bisera, ali potonji su često pristupačniji.
Biseri se cijene zbog svoje elegancije, a njihova traženost ostaje visoka zbog univerzalne privlačnosti.
Ogrlice s bisernim ukrasima često su elegantan dodatak večernjim haljinama, dok su naušnice i prstenje česti odabir za svakodnevne kombinacije.
Nakit s biserima dodaje suptilan dodir elegancije bilo kojem izgledu.
Povijest nošenja nakita s biserima
U egipatskom carstvu biseri su bili simbol luksuza, bogatstva i prestiža. U antičko doba su bili simbol bogatstva i visokog društvenog statusa. U antičkom Rimu žene su nosile biserni nakit kao simbol ljubavi i sreće. U Kini su simbolizirali mudrost i iskrenost.
U srednjem vijeku su korišteni u izradi nakita za crkvene ceremonije, a plemićke su obitelji posjedovale riznice bisera. Tijekom baroka, korišteni su u izražajnim i dramatičnim komadima nakita. U viktorijanskom razdoblju se crne bisere smatralo prikladnima za žalovanje.
U 20. stoljeću su se prilagodili različitim modnim stilovima. Coco Chanel popularizirala je bisernu ogrlicu kao klasičan komad koji nikada ne izlazi iz mode.
Povijest nošenja nakita s biserima
U egipatskom carstvu biseri su bili simbol luksuza, bogatstva i prestiža. U antičko doba su bili simbol bogatstva i visokog društvenog statusa. U antičkom Rimu žene su nosile biserni nakit kao simbol ljubavi i sreće. U Kini su simbolizirali mudrost i iskrenost.
U srednjem vijeku su korišteni u izradi nakita za crkvene ceremonije, a plemićke su obitelji posjedovale riznice bisera. Tijekom baroka, korišteni su u izražajnim i dramatičnim komadima nakita. U viktorijanskom razdoblju se crne bisere smatralo prikladnima za žalovanje.
U 20. stoljeću su se prilagodili različitim modnim stilovima. Coco Chanel popularizirala je bisernu ogrlicu kao klasičan komad koji nikada ne izlazi iz mode.
Raznolikost vrsta
Pojednostavljenom podjelom razlikujemo morske od riječnih, te sedefaste od nesedafastih bisera.
Sedefasti se biseri prvenstveno cijene po sjaju (debljini sedefa), tenu površine, boji, obliku i veličini.
Nesedefasti se više cijene zbog svoje rijetkosti, boje, veličine, oblika, šara nalik perju i plamenu te porculanskog sjaja.
Sedef se sastoji od kalcijevog karbonata (aragonita) i konhiolina.
Ovaj prirodni materijal filtriranjem vode izlučuje mekušac kamenica (ostriga, oštriga) i omotava ga u slojeve tijekom vremena, na kraju tvoreći sedefasti biser.
Sedef je veliki dio određivanja kvalitete bisera, bez obzira na to je li biser prirodan ili uzgojen. Uzrokuje prekrasan sjaj koji svi toliko volimo kod bisera. Što je sedef deblji, to je veći sjaj bisera i duže mu je trebalo da se formira unutar kamenice. Površinski ten ili glatkoća bisera važan je element krajnje vrijednosti bisera. Veličina bisera također može utjecati na njegovu vrijednost.
Nesedefasti biseri sastoje se od kalcita (ne od sedefa/aragonita). Iako vapnenačke tvorevine, obično se nazivaju biserima. Za razliku od sedefnih, biseri bez sedefa potpuno su prirodni i ne mogu se uzgajati. Biseri bez sedefa su slabije unutarnje strukture od sedefnih te se lako mogu razbiti. Ipak, egzotični biseri vrsta Conch i Melo Melo iznimno su vrijedni zbog svoje rijetkosti, prirodnog podrijetla i prirodnog nastanka.
Sedef je veliki dio određivanja kvalitete bisera, bez obzira na to je li biser prirodan ili uzgojen. Uzrokuje prekrasan sjaj koji svi toliko volimo kod bisera. Što je sedef deblji, to je veći sjaj bisera i duže mu je trebalo da se formira unutar kamenice. Površinski ten ili glatkoća bisera važan je element krajnje vrijednosti bisera. Veličina bisera također može utjecati na njegovu vrijednost.
Nesedefasti biseri sastoje se od kalcita (ne od sedefa/aragonita). Iako vapnenačke tvorevine, obično se nazivaju biserima. Za razliku od sedefnih, biseri bez sedefa potpuno su prirodni i ne mogu se uzgajati. Biseri bez sedefa su slabije unutarnje strukture od sedefnih te se lako mogu razbiti. Ipak, egzotični biseri vrsta Conch i Melo Melo iznimno su vrijedni zbog svoje rijetkosti, prirodnog podrijetla i prirodnog nastanka.
Tradicija skupljanja morskih bisera u Japanu
Skupljanje morskih bisera ima bogatu tradiciju u Japanu, gdje je ova vještina prenesena s generacije na generaciju.
Skupljači bisera, poznati kao Ama, prakticiraju drevnu tehniku ronjenja bez opreme kako bi dosegli morsko dno i izvadili bisere iz školjki. Ame su često žene koje su se specijalizirale za ovaj posao i stekle su nevjerojatnu vještinu ronjenja.
Jedinstvena metoda skupljanja bisera u Japanu uključuje ronjenje bez ronilačke opreme, koristeći se samo jednostavnim alatima poput drvenih dasaka i mreža.
Ova tradicija ima duboko ukorijenjeno značenje u japanskoj kulturi te je često prikazana u umjetnosti i književnosti kao simbol snage i izdržljivosti.
Akoya biseri: elegancija iz Japana
Akoya biseri često su prvi izbor kao vrhunac luksuznog bisernog nakita s bogatom tradicijom i elegancijom iz zemlje izlazećeg sunca. Poznati su po svojoj izuzetnoj ljepoti, karakterističnoj boji, sjaju i kvaliteti, a dolaze iz otočnih voda Japanskog mora, posebno iz regije oko obale Honshua.
Cijenjeni su ne samo zbog svoje ljepote već i zbog tradicije i izuzetne vještine koja stoji iza njihove kultivacije u Japanu od sredine 20. stoljeća.
Akoya biseri potječu od vrste školjke Pinctada fucata martensii (Akoya školjka). Ove školjke su malene, pa su biseri prosječne veličine od 5 do 11 milimetara, obično manji u usporedbi s drugim vrstama bisera. Upravo veličina doprinosi njihovoj suptilnosti i nosivosti. Boja im varira od svijetlo bijele do kreme, s nježnim tonovima ružičaste i srebrne. Savršen okrugli oblik ih čini vrlo poželjnima među ljubiteljima klasičnog i sofisticiranog nakita.
Akoya biseri: elegancija iz Japana
Akoya biseri često su prvi izbor kao vrhunac luksuznog bisernog nakita s bogatom tradicijom i elegancijom iz zemlje izlazećeg sunca. Poznati su po svojoj izuzetnoj ljepoti, karakterističnoj boji, sjaju i kvaliteti, a dolaze iz otočnih voda Japanskog mora, posebno iz regije oko obale Honshua.
Cijenjeni su ne samo zbog svoje ljepote već i zbog tradicije i izuzetne vještine koja stoji iza njihove kultivacije u Japanu od sredine 20. stoljeća.
Akoya biseri potječu od vrste školjke Pinctada fucata martensii (Akoya školjka). Ove školjke su malene, pa su biseri prosječne veličine od 5 do 11 milimetara, obično manji u usporedbi s drugim vrstama bisera. Upravo veličina doprinosi njihovoj suptilnosti i nosivosti. Boja im varira od svijetlo bijele do kreme, s nježnim tonovima ružičaste i srebrne. Savršen okrugli oblik ih čini vrlo poželjnima među ljubiteljima klasičnog i sofisticiranog nakita.
Jeste li znali?
Najveći biser ikad: Ribar s filipinskog otoka Palawan pronašao je divovski biser težak 34 kilograma, kojeg je čuvao deset godina kao amulet za sreću. Nije bio svjestan da posjeduje pravo bogatstvo vrijedno oko 100 milijuna dolara.
Najoriginalniji nakit s biserima: Japanski umjetnik Kokichi Mikimoto je poznat po svojim inovacijama u proizvodnji kultiviranih bisera i stvaranju jedinstvenih komada nakita.
Najneobičniji biser: Barokni 718 karatni biser neobična oblika pronađen je 2011. godine u Kaliforniji, SAD. Abalone mekušac uobičajen je u vodama oceana srednjih temperatura i rijetko proizvodi bisere. Abalone biseri su nepravilna oblika s nijansama crvene, plave, zelene i žute boje. Ne mogu se umjetno proizvesti.
Biseri ostaju neiscrpna tema inspiracije i divljenja, pružajući nam dugotrajnu ljepotu.
Njihova traženost i vrijednost nastavit će se kroz generacije, čineći ih neizostavnim dijelom svjetske modne baštine.
Pronađite inspiraciju za nakit s biserima u ponudi Zlatarne AR